Nakon više od godinu dana pandemije, u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika – Split, 29. travnja, 2021. g. svečano je otvorena izložba “Sveti Jere na Marjanu – kultura renesanse u Dalmaciji u znaku sv. Jeronima” autora prof. dr. sc. Josipa Belamarića. Obraćajući se široj i stručnoj javnosti, izložba ima za cilj prikazati puteve širenja štovanja sv. Jere u Dalmaciji, osobito od konca 14. stoljeća. Jeronimovo štovanje posvjedočeno je u našoj tradiciji već početkom 13. stoljeća. Smatran je Dalmatincem, odnosno Hrvatom, tvorcem i zaštitnikom glagoljice, pa i prevoditeljem Biblije na hrvatski.
Ova, prva veća izložba s ikonografskim prikazima sv. Jeronima, održava se kao kruna niza događaja vezanih uz nacionalnu proslavu 1600. obljetnice svečeve smrti koja se nažalost odvijala u suspregnutoj atmosferi uslijed trenutne epidemiološke situacije. Jezgru izložbe čine skulpture i reljefi s prikazom sv. Jere iz nekoliko zbirki u Splitu i Trogiru, ali i iz Dubrovnika, Hvara, Zadra i Pučišća. Današnja crkvica sv. Jeronima na Marjanu građena sredinom 2. polovice 
15. st., vjerojatno je dovršena 1480. g. kad je Andrija Aleši isklesao i potpisao oltar sa skulpturama, a skulpture ovog kipara prisutne su i u crkvicama Gospe od sedam žalosti i crkvi Gospe od Betlema, sve tri u radijusu od par stotina metara. Alešijev marjanski reljef sv. Jere, kao i onaj u krstionici trogirske katedrale, mogli bi biti prototip čitavoj maloj seriji sličnih reljefa od Dubrovnika i Splita do Zadra, u Firenci, Veneciji, Torinu, Münchenu, Liverpoolu…
15. st., vjerojatno je dovršena 1480. g. kad je Andrija Aleši isklesao i potpisao oltar sa skulpturama, a skulpture ovog kipara prisutne su i u crkvicama Gospe od sedam žalosti i crkvi Gospe od Betlema, sve tri u radijusu od par stotina metara. Alešijev marjanski reljef sv. Jere, kao i onaj u krstionici trogirske katedrale, mogli bi biti prototip čitavoj maloj seriji sličnih reljefa od Dubrovnika i Splita do Zadra, u Firenci, Veneciji, Torinu, Münchenu, Liverpoolu…Izložena je i nekolicina tih malih pokretnih oltarića obiteljskih patricijskih kapela što će po prvi put omogućiti njihovo direktno kompariranje, te – moguće – razrješenje atributivnih problema. Uz kipove i reljefe izlaže se i nekoliko slika, jedan kalež iz Riznice splitske katedrale, te knjige iz zbirki splitskog Dominikanskog samostana i samostana sv. Ante na Poljudu. Izložbu obogaćuju oltarni duboki reljef iz župne crkve u Pučišćima i oltarna slika iz župne crkve iz Kostanja. Također, izložen je i Alešijev reljef sv. Jere (danas u postavu Galerije umjetnina). Četiri velika hrvatska kipara – Kažimir Hraste, Kuzma Kovačić, Loren Živković Kuljiš i Dalibor Stošić čija su djela dio ove izložbe, potvrđuju još uvijek prisutno umjetničko nadahnuće svetim Jeronimom.
Izložbu prati kratki film “Ermitaž sv. Jere u Marjanu, na čarobnoj gori” snimljen u produkciji Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan, autora dr.sc. Josipa Belamarića.
Uz Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split, suorganizatori ove izložbe su Institut za povijest umjetnosti, Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan i Bratovština svetog Križa. Posjet izložbi moguć je do 30. lipnja, 2021. svakog dana (osim nedjelje) od 9 do 20 sati. Grupne posjete (uz stručno vodstvo) molimo najaviti na tel. 021 323 909.
Discover more from ŽUPA SVETOGA KRIŽA, SPLIT, VELI VAROŠ
Subscribe to get the latest posts sent to your email.