POVODOM 401. GODIŠNJICE OSNUTKA ŽUPE: KRONOLOGIJA PROSLAVE 400. OBLJETNICE

Na današnji dan obilježavamo se 401. godišnjicu osnutka župe. Prošla godina, u kojoj je svečano proslavljena 400. obljetnica, bila je obilježena nizom događaja koji su na dostojanstven način podsjetili na povijest, kontinuitet i značenje župe u životu vjernika i mjesta. Upravo povodom današnjeg spomendana, s vremenskim odmakom koji omogućuje smiren i cjelovit pogled, donosimo vam kronološki pregled događaja prošlogodišnje središnje proslave 400. obljetnice osnutka župe, kao trajni zapis i podsjetnik na obilježavanje ovog značajnog jubileja.

UVOD

Godina Gospodnja 2025. ostat će zlatnim slovima upisana u povijest župe Svetoga Križa u Velom Varošu. Ova najstarija splitska varoška župa, osnovana davne 1625. godine, obilježila je svoj veliki jubilej – 400 godina neprekidnog postojanja, vjere i zajedništva.

Četiri stoljeća župne povijesti čuvaju u sebi bezbrojne priče: od prvog župnika don Nikole Halujevića, preko ratnih i teških vremena kuge i gladi, do današnjih dana kada se župa ponosi svojom crkvom, tradicijom i živom zajednicom. Kroz sve te godine, pod Križem Kristovim, vjernici su nalazili utjehu, snagu i nadahnuće za život, a oltar svetoga Križa postao je mjesto zavjeta, molitve i novog početka.

Proslava jubileja ujedno je bila i prilika da se cijela župna zajednica prisjeti dubokih korijena, ali i okrene budućnosti. Devetnica uoči blagdana Uzvišenja Svetoga Križa donijela je bogat program misnih slavlja, predavanja, tribina, glazbenih i kulturnih događanja. U njoj su sudjelovali brojni svećenici, redovnici, redovnice, župni zborovi, umjetnici, predavači i vjernici, a posebnu radost unijela su djeca, mladi i obitelji.

Središnja proslava, na sam blagdan 14. rujna, okupila je mnoštvo župljana, hodočasnika i prijatelja župe, a predvodio ju je splitsko-makarski nadbiskup mons. Zdenko Križić. Taj dan nije bio samo slavlje jednog povijesnog datuma, već svjedočanstvo žive vjere koja se prenosi iz generacije u generaciju – vjere koja je oblikovala identitet Velog Varoša i njegovih ljudi.

MISNA SLAVLJA I HOMILIJE

Središnji i najvažniji dio devetnice uoči 400. obljetnice Župe sv. Križa bila su sveta misna slavlja. Devet dana zaredom, župljani i hodočasnici ispunjali su starodrevnu varošku crkvu, okupljeni u molitvi i zahvalnosti pred Kristovim križem. Svako euharistijsko slavlje imalo je svoj poseban ton i poruku, jer su ga predvodili svećenici na različite načine povezani sa župom – od nekadašnjih kapelana i pastoralnih suradnika, do mladomisnika iz Varoša i svećenika koji su u ovoj crkvi ponikli kao ministranti.

Njihove homilije bile su poput mozaika, u kojemu se zrcalila teološka dubina, životno iskustvo i pastirska briga. Naglašavali su vjernost Bogu kroz stoljeća, važnost ljubavi i milosrđa, snagu križa u svakodnevnom životu te osobnu odgovornost svakog vjernika. U propovijedima se moglo čuti i podsjećanje na bogatu povijest župe, ali i poziv na otvorenost srca u današnjim izazovima.

Tako je devetnica, kroz misna slavlja i homilije, postala duhovni hod zajednice – od križa do uskrsnuća, od povijesti do budućnosti. Bila je to živa škola vjere u kojoj se spojila tradicija stara četiri stoljeća i aktualni izazovi današnjeg vremena.

1. DAN DEVETNICE – 6. RUJNA 2025.

Predslavio: don Vedran Torić

Prvoga dana devetnice uoči blagdana Uzvišenja Svetoga Križa i proslave 400. obljetnice župe, misno slavlje predvodio je don Vedran Torić. U svojoj homiliji don Vedran je posebno naglasio važnost živoga odnosa s Kristom, koji se ne može svesti samo na formalno ispunjavanje zakona i običaja. Istaknuo je kako vjernici često zaboravljaju da je bit kršćanskog života ljubav – ona koja nadilazi svaku formu i svako pravilo, jer samo ljubav daje život i smisao zakonu.

Pozvao je okupljene da svoje živote usmjere prema Kristu raspetome i uskrsnulome, jer upravo On daje smisao i snagu i u najtežim trenucima. „U križu se otkriva Božja blizina, jer Krist je za nas položio svoj život iz čiste ljubavi“, poručio je.

Prvi dan devetnice bio je i početak duhovne priprave u kojoj je župa, kroz molitvu i slavlje Euharistije, započela hod zahvalnosti za četiri stoljeća postojanja i vjernosti.

2. DAN DEVETNICE – 7. RUJNA 2025.

Predslavio: don Ivan Mamić
(dugogodišnji ministrant župe sv. Križa, zaređen 2023. godine)

Drugoga dana devetnice euharistijsko slavlje predslavio je don Ivan Mamić, svećenik koji je prve korake u vjeri napravio upravo u župi Svetoga Križa. U uvodu je istaknuo kako mu je osobita radost i čast predvoditi misu u rodnoj župi u prigodi ovako velikog jubileja.

Evanđelje dana (Lk 6,1-5) donosi Isusov razgovor s farizejima o tome što je dopušteno činiti u subotu. U homiliji don Ivan je naglasio da Isus nije došao ukinuti Zakon, nego pokazati njegovu puninu. Farizeji su Zakon tumačili strogo i bez obzira na životne okolnosti, dok Isus stavlja čovjeka ispred propisa: Zakon je dan čovjeku, a ne čovjek Zakonu.

„Isus nas uči da je On gospodar subote – gospodar života, gospodar cijeloga svijeta. Zakon bez ljubavi postaje teret, dok Zakon ispunjen ljubavlju postaje put prema spasenju“, istaknuo je propovjednik.

Don Ivan je upozorio i na opasnost formalizma u vjeri: čovjek može izgledati pobožno, ali u srcu biti pun zavisti i osude. „Krist nas poziva na Zakon ljubavi – na milosrđe, praštanje i suosjećanje. To je put koji vodi pod Križ, gdje se u potpunosti očituje Božja ljubav“, zaključio je.

Drugoga dana devetnice župljani su se tako prisjetili da je temelj svake vjere ljubav, a ne puko ispunjavanje propisa – poruka koja snažno odzvanja u proslavi 400 godina župe.

3. DAN DEVETNICE – 8. RUJNA 2025.

Predslavio: don Ivan Lovrić
(kapelanska služba u župi sv. Križa od 2004. godine – njegova „prva ljubav“)

Trećega dana devetnice, na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, euharistijsko slavlje predslavio je don Ivan Lovrić. Već na početku mise naglasio je koliko mu je ova župa ostala u srcu, jer je upravo u njoj započeo svoj svećenički put kao kapelan 2004. godine. „Ova župa ostaje moja prva ljubav, utisnuta duboko u srce“, rekao je na uvodu.

Evanđelje dana (Lk 14,25-33) govori o uvjetima učeništva – o odricanju, nošenju križa i stavljanju Krista na prvo mjesto. U homiliji don Ivan je istaknuo važnost postupnosti u vjeri: „Čovjek je biće koje žvače u porcijama – uči malo po malo, poput mnoštva koje ide za Isusom dok im On objašnjava narav učeništva.“

Naglasio je da Isusa ne zanima mnoštvo, nego pravi učenici – oni koji su spremni odreći se navezanosti, nositi svoj križ i staviti Krista ispred svih oslonaca, pa i obitelji. „Sreća nije u traženju uvijek novoga, nego u odbacivanju tereta koji nas sputava“, poručio je, podsjetivši da čovjek često ostaje zarobljen u svojim ovisnostima i idolima, a prava sloboda počinje tek kada se oslobodi onoga što ga drži vezanim.

Posebno je naglasio da srce skučeno ne prihvaća različitost, dok Krist poziva na otvorenost i prihvaćanje. „U Tvome srcu ima mjesta za ljude sve – zapjevamo, a koliko u našem srcu ima mjesta?“ – upitao je propovjednik.

Na kraju je istaknuo tri ključna kriterija Isusova učeništva:

Staviti Krista na prvo mjesto – iznad svih odnosa i sigurnosti.
Nositi svoj križ – prihvaćati poniženja i poteškoće jer „živimo u svijetu gdje se sve prihvaća osim križa“.
Odreći se posjeda i navezanosti – jer se tek u slobodi otvara put Bogu.

„U Križu je spas – a u crkvi Sv. Križa nemamo što drugo ponuditi osim Križa“, zaključio je don Ivan, potičući vjernike da svaki dan uzmu svoj križ i idu za Kristom.

Treći dan devetnice bio je snažan podsjetnik na zahtjevnost evanđelja, ali i na radost učenika koji se oslobađa tereta i u Kristu pronalazi pravu slobodu.

4. DAN DEVETNICE – 9. RUJNA 2025.

Predslavio: don Josip Dukić

Četvrtoga dana devetnice vjernici su se okupili u crkvi Sv. Križa na misnom slavlju koje je predslavio don Josip Dukić.

Evanđelje dana (Lk 6,12-19) donosi prizor Isusa koji cijelu noć provodi u molitvi, a zatim bira dvanaestoricu apostola. U homiliji je don Josip naglasio kako upravo molitva stoji u temelju svakog poziva i svakog poslanja. „Isus ne bira učenike po znanju, statusu ili ugledu – bira ih jer imaju otvoreno srce za Boga. To je kriterij koji ostaje i danas“, istaknuo je.

Govoreći o apostolima, podsjetio je da su to bili jednostavni i neuki ljudi, ribari i radnici, bez društvenog položaja ili slave. „Njihova snaga nije bila u znanju ni moći, nego u vjernosti Gospodinu. Bog svoju Crkvu gradi na ljudima koji se znaju predati i pouzdati u Njega“, rekao je.

Don Josip je u svojoj propovijedi posebno naglasio dvije poruke:

Bog računa na svakoga od nas – bez obzira na slabosti, rane ili nesigurnosti.
Poziv na vjernost i služenje – jer svaki krštenik pozvan je biti Kristov učenik i svjedok u vremenu i prostoru u kojem živi.

„Često se osjećamo nedostojnima, mislimo da nemamo što ponuditi, ali Bog u nama vidi više nego mi sami. On nas poziva da Mu dopustimo da djeluje kroz nas, baš onako kako je djelovao kroz apostole“, poručio je.

Upozorio je i na opasnost suvremene kulture koja često nudi lagodan život bez križa i odgovornosti. „Križ ne treba bježati, jer po njemu dolazi pročišćenje i blagoslov. Bog ne želi našu patnju, nego našu snagu i ustrajnost – da budemo spremni ustrajati s Njim i u teškim trenucima“, naglasio je don Josip.

Na kraju je vjernike potaknuo da se uvijek iznova vraćaju molitvi i prepoznaju svoj osobni poziv: „Ti si ljubljen, pozvan i blagoslovljen – i Bog baš na tebe računa.“

Četvrti dan devetnice bio je duboko obilježen porukom povjerenja u Božji plan i pozivom na vjernost, što je uvelike ohrabrilo okupljene vjernike.

5. DAN DEVETNICE – 10. RUJNA 2025.

Predslavio: fra Marko Đerek
(franjevac, imao mladu misu u Sv. Križu 2019., gdje je i ministrirao)

Petoga dana devetnice misno slavlje predvodio je fra Marko Đerek, franjevac koji je svoju mladu misu 2019. godine proslavio upravo u crkvi Sv. Križa, gdje je kao dječak ministrirao i rastao u vjeri.

Evanđelje dana (Lk 6,20-26) donosi Isusove riječi o „blaženstvima“ i „jao vama“, a u homiliji je fra Marko posebno naglasio njihovu aktualnost u životu svakog vjernika. „Isus nas uči drugačijoj logici – logici Kraljevstva Božjega. Dok svijet veliča bogatstvo, moć i slavu, On proglašava blaženima siromahe, gladne i progonjene. To je poziv na obraćenje srca“, rekao je.

Fra Marko je kroz homiliju vjernicima približio nekoliko ključnih poruka:

Blaženstvo siromaštva – nije riječ samo o materijalnom siromaštvu, nego o unutarnjem stavu poniznosti i oslonjenosti na Boga.
Glad i žeđ za Bogom – istinska sreća ne dolazi iz novca ni uspjeha, nego iz Ljubavi Božje koja hrani i ispunja.
Opasnost idolopoklonstva – strasti, pohlepa i nečistoća mogu postati „gospodari“ koji zarobljavaju čovjeka. „Oni su izvrsne sluge, ali loši gospodari“, naglasio je.
Riječima gradimo ili rušimo – fra Marko je podsjetio na opasnost ogovaranja, psovke i ružnih riječi koje izlaze iz naših usta, pozivajući vjernike da svoje riječi učine oruđem dobra.

Govorio je i o odnosu prema križu u suvremenoj kulturi: „Ponosni smo na svoju dugu tradiciju, na himan Sv. Križu, ali koliko puta bježimo od samog Križa? Današnja kultura nudi lagodan život bez odgovornosti, ali Bog nas poziva da križ ne izbjegavamo, nego da ga prihvatimo – jer upravo po njemu dolazi blagoslov i pročišćenje.“

Snažno je odjeknula njegova poruka:
„Po križu ćemo biti pročišćeni i blagoslovljeni. Bog ne nameće patnju, nego nas želi ojačati i osposobiti da činimo dobro, slijedeći Krista poput apostola.“

Fra Marko je okupljene vjernike podsjetio na vlastiti poziv i poslanje: svaki kršćanin, snagom krštenja, ljubljeno je dijete Božje, pozvano svjedočiti vjeru i ljubav u svojoj obitelji, župi i društvu.

Petoga dana devetnice Veli Varoš ponovno je disao vjerom i zajedništvom, potvrđujući kako poruka blaženstava nije tek povijesna, nego živa i stvarna u današnjem vremenu.

6. DAN DEVETNICE – 11. RUJNA 2025.

Predslavio: don Vinko Beus
(bivši župni kapelan Sv. Križa, 2011./2012., prva služba nakon mladomisničkog ređenja)

Šestoga dana devetnice svetu misu predslavio je don Vinko Beus, koji je svoju prvu svećeničku službu nakon mladomisničkog ređenja obavljao upravo u župi Sv. Križa kao kapelan 2011. i 2012. godine. Njegov povratak u Varoš bio je posebno emotivan, jer se vratio među ljude i župu koja ga je pratila u počecima svećeničkog puta.

Evanđelje dana (Lk 6,20-26) donosi Isusove riječi: „Blago vama, siromasi! Jao vama, bogataši!“ – snažan kontrast između Božje logike i logike svijeta.

U homiliji je don Vinko podsjetio kako evanđelist Luka prenosi četiri „blago“ i četiri „jao“, jasno pokazujući da život u Bogu ne počiva na prolaznim stvarima, nego na vjernosti i ljubavi. Posebno je istaknuo primjer iz poslanice sv. Pavla Filemonu, gdje apostol krsti roba i vraća ga gospodaru, naglašavajući kako u Kristu više nema podjela: „Nema ni Grka ni Židova, nego je Krist sve i u svima.“

Govoreći o „blaženstvu siromaha“, don Vinko je objasnio:

Radi se o slici čovjeka koji je potpuno ovisan o drugome – poput prosjaka koji na koljenima moli kruh, znajući da će umrijeti ako ga ne primi. Tako i vjernik mora biti svjestan da bez Boga nema života.
Glad i žeđ o kojima govori Isus nisu samo tjelesne, nego prije svega duhovne: „Nijedan novac ni hrana ne mogu utažiti tu žeđ – samo Ljubav Božja daje život i mir.“

Posebno se osvrnuo na opasnost grijeha koji razaraju zajedništvo: bludnost, pohlepa, strasti i nečistoća – nazvavši ih „idolopoklonstvima“ koja čovjeka zarobljavaju. Podsjetio je i na Pavlove riječi: „Gnjev, srdžba, opakost, hula, prostota – van iz vaših usta!“

„Koliko puta olako kažemo ‘ma to je samo po domaću’, a zapravo govorimo riječi koje vrijeđaju i ruše. Riječi nisu bezazlene – one mogu biti oružje zla ili alat ljubavi“, naglasio je don Vinko.

Upozorio je i na današnje društvene izazove:

Lagano pristajanje na relativizam i izokretanje istine.
Napade na Crkvu u medijima.
Napast da se priklanjamo onome što nije Božje, nego lakšem putu.

Kao ključnu poruku, istaknuo je da križ nije nešto čega se trebamo sramiti ili od čega trebamo bježati, nego znak koji nas podsjeća na Kristovu žrtvu i snagu ljubavi. „Znak Svetoga Križa dan nam je da ga nosimo puni pouzdanja u Božje milosrđe i da pomognemo drugima nositi njihove križeve.“

Šestoga dana devetnice poruka je bila jasna: ostati vjeran Bogu i u križevima života, biti svjedok ljubavi i nade u svijetu punom podjela i neizvjesnosti.

7. DAN DEVETNICE – 11. RUJNA 2025.

Predslavio: don Marjan Šitum
(zaređen 2021., rodom iz Velog Varoša i župe Sv. Križ)

Sedmoga dana devetnice svetu misu predslavio je don Marjan Šitum, svećenik koji je izrastao upravo iz ove župe, a zaređen je 2021. godine. Njegovo slavlje bilo je posebno emotivno za cijelu zajednicu, jer je don Marjan dijete Velog Varoša, odrastao u istoj crkvi u kojoj je sada predvodio euharistiju.

Na početku misnog slavlja, don Marjan je naglasio kako su generacije vjernika kroz četiri stoljeća tražile utjehu i snagu u ovoj crkvi, moleći pod Križem i zagovor Blažene Djevice Marije. „I mi danas stojimo u tom istom redu, sjedinjeni s njima u vjeri i molitvi“, rekao je.

Evanđelje dana (Lk 6,27-38) donosi snažnu Isusovu poruku: „Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan… Ljubite svoje neprijatelje.“

U homiliji je don Marjan istaknuo:

Isus traži od nas ono što je čovjeku najteže – ljubiti neprijatelja i moliti za one koji nas progone.
Prirodna reakcija čovjeka na zlo jest osveta: uzvratiti uvredu uvredom, nepravdu nepravdom. Ali takav pristup, rekao je, samo umnaža zlo. „Isus nas upozorava: ne dopustite da zlo uđe u vaše srce!“
Ne radi se o tome da ćemo promijeniti neprijatelja, nego da sačuvamo vlastitu dušu od gorčine i mržnje.

Podsjetio je kako je Isus dobro poznavao ljudsku narav i znao da u čovjeku postoji snažan otpor prema zlu, ali i želja da se sačuva vlastita sigurnost i dostojanstvo. „No, kad odgovaramo zlom na zlo, zapravo dopuštamo Zlome da nas uhvati u svoju zamku“, rekao je.

Ključni put oslobođenja od zla jest molitva:
„Molitva je Isusov način borbe sa zlom. Ona ne mijenja uvijek neprijatelja, ali mijenja nas – otvara naše srce Božjoj snazi i oslobađa od mržnje.“

Upozorio je i na opasnost da neprijatelja nosimo u vlastitim mislima i srcu – čak i kad je fizički daleko. „Tada zlo ulazi u naše domove, naše odnose i naš rad. To je njegova najveća pobjeda. Zato se molitvom, ispovijeđu i predanjem Bogu oslobađamo tih okova.“

Poruka don Marjana vjernicima bila je jasna i duboka:
👉 Ne dopustite da zlo uđe u vaše srce. Ljubite, praštajte i molite – jer to je put slobode i mira.

8. DAN DEVETNICE – 12. RUJNA 2025.

Blagdan: Presveto Ime Marijino – Gospa velikog hrvatskog krsnog zavjeta
Predslavio: don Mario Mihanović
(zaređen 2006., rodom iz župe sv. Križa, Veli Varoš)

Na blagdan Presvetog Imena Marijina, 12. rujna, u osmom danu devetnice, svetu misu predslavio je don Mario Mihanović, svećenik koji također potječe iz župe sv. Križa. Njegov povratak u rodnu crkvu, sada kao svećenika predvodnika misnog slavlja, bio je poseban trenutak za župljane.

U uvodu je don Mario pozdravio okupljene vjernike u „ovoj starodrevnoj crkvi, pod Križem spasenja, gdje se od davnina posebno časti Blažena Djevica Marija“. Pozvao je sve da zazivajući njezino ime uđu u Gozbu Ljubavi, jer je Marija ona koja nas vodi k svome Sinu.

U homiliji je istaknuo nekoliko važnih naglasaka:

Povijesna i duhovna povezanost s Marijom
Božja riječ poziva nas da ponovno uronimo u otajstvo i osobu Blažene Djevice Marije, ali i u vlastitu povijest naroda. „Na ovom tlu, natopljenom krvlju i vjerom naših predaka, odjekuje zavjet Bogu još od 14. stoljeća. Ti zavjeti ostaju vodilja i nama danas, budeći nadu za bolju i sretniju budućnost“, poručio je.
Marijina radost i poniznost
Podsjetio je na susret Marije i Elizabete, kada Marija, osjetivši radost Duha, kliče: „Veliča duša moja Gospodina i klikće duh moj u Bogu mome Spasitelju…“ Upravo taj hvalospjev, rekao je, pokazuje njezinu poniznost i spremnost da Božji dar dijeli s drugima. „Marija je milosti puna, a opet skromna i samozatajna. Ona nam pokazuje pravi put prema Gospodinu.“
Marija kao slika vjernosti
Don Mario naglasio je da Marija stoji uz Raspetog do kraja i tako svjedoči najdublju ljubav. „Ona nam pokazuje kako vjera nije natjecateljski odnos s Bogom, niti stalno obezvrjeđivanje onoga što Krist navješćuje. Za nju je Bog čudesan partner, uz kojeg može napredovati, potpuno Mu vjerujući.“
Poziv vjernicima danas
„Katolička vjera nije samo uvjerenje, ona je zvanje“, rekao je. To znači poštivanje života od začeća do prirodne smrti, obrana dostojanstva svake osobe, ljubav prema domovini i svjedočenje evanđelja životom.

Na kraju je zazvao Marijin zagovor riječima:
„Presveta Bogorodice i Majko naša, umnoži nam vjeru, učvrsti nadu, ojačaj ljubav. Pomozi nam da ustrajemo u pradjedovskoj vjernosti i da u zajedništvu Crkve kročimo putem Križa do svjetla Uskrsa.“

Nakon svete mise uslijedio je poseban kulturni događaj – otvorenje prigodne izložbe umjetnice Karin Grenc „Bog s driva“, koju je otvorio fra Ante Vučković. Izložba, postavljena u staroj crkvici sv. Mikule, privukla je veliku pažnju i povezala umjetnost s duhovnim nadahnućem.

9. DAN DEVETNICE – 13. RUJNA 2025.

Spomendan: sv. Ivan Zlatousti
Predslavio: don Alojzije Bavčević

U devetom, završnom danu devetnice, 13. rujna, misno slavlje predslavio je don Alojzije Bavčević na spomendan svetog Ivana Zlatoustog, velikog crkvenog naučitelja poznatog po svojoj gorljivoj propovijedi i hrabrosti, ali i po mnogim progonstvima koje je trpio.

Na početku homilije, don Alojzije se osvrnuo na uzor sv. Ivana Zlatoustog:
„Bilo bi dobro kada bismo mi svećenici imali zlatna usta, da naše riječi ulaze u zlatne uši i, što je najvažnije, u zlatna srca – kako bismo svi mogli živjeti zlatni život.“

Njegova poruka bila je duboko usmjerena na otajstvo euharistije i smisao svetog slavlja uoči blagdana Uzvišenja sv. Križa:

Sveta misa – središte vjere
Podsjetio je da je najveća vrijednost Crkve upravo sveta misa, jer ona nije samo proslava, već sveta žrtva. „U svetoj misi prisutan je sam Krist – cijeli Krist. Na Posljednjoj večeri On se potpuno predao: Bogu na slavu, a nama na spasenje.“
Krist u središtu, a ne čovjek
„Nije bitno što je svećenik govorio, ni kakav je zbor pjevao, jer središte nije čovjek, nego čin i riječi Posljednje večere – pretvorba kruha i vina u Tijelo i Krv Kristovu. Krist je uvijek u središtu.“
Otajstvo križa i žrtve
Govoreći o križu, istaknuo je da svećenik ne može snagom svojih riječi pretvoriti darove, nego to čini sam Krist svojom snagom i božanskom prisutnošću. Citirao je sv. Ivana Zlatoustog:
„Čovjek ne čini da prineseni darovi postanu Tijelo i Krv Kristova, nego sam Krist koji je raspet za nas. Svećenik stoji i izgovara riječi, a sila i blagodat Božja djeluje.“
Euharistija kao Golgota
Naglasio je kako se na svakoj misi događa isto otajstvo Golgote – bez obzira na vrijeme i prostor. „Krist je na svakoj misi prisutan na Golgoti, živi među nama i daruje nam svoju žrtvu.“

Na kraju je vjernike pozvao da pred oltar donesu i svoje osobne žrtve, svoje križeve i poteškoće, te da ih sjedine s Kristovom žrtvom:
„Kad svećenik podiže Tijelo i Kalež prema nebu, molimo: Po Kristu, i s Kristom, i u Kristu – jer tu se spajamo s Božjom ljubavlju i snalom spasenja.“

JUTARNJA MISA – 14. RUJNA 2025.

Blagdan Uzvišenja Svetoga Križa
Predslavio: don Ante Delić
Koncelebrirali: don Ivan Ćubelić i don Mihael Prović

Na sam blagdan Uzvišenja Svetoga Križa i ujedno jubileja 400 godina postojanja župe, 14. rujna ujutro u 10:30 sati, slavljena je svečana euharistija koju je predvodio don Ante Delić, uz koncelebraciju don Ivana Ćubelića i mjesnog župnika don Mihaela Provića.

Evanđelje dana (Iv 3,13-17) donosi riječi: „Sin Čovječji ima biti podignut…“ – u kojima se razotkriva tajna križa kao znaka spasenja i novog života.

U homiliji je don Ante naglasio:

Križ kao stablo spasenja – „Slavni križ Uskrslog Gospodina stablo je moga spasa. Rastemo u njegovim korijenima. U križu je ukorijenjen naš život i na njemu pronalazimo snagu da izdržimo kušnje i iskušenja.“
Povijesna dimenzija – Podsjetio je na sv. Jelenu Križaricu i cara Konstantina, koji su dali podići baziliku u Jeruzalemu na mjestu Kristova groba i Golgote. Upravo tada je križ prvi put bio uzdignut narodu na klanjanje.
Intimna dimenzija vjere – „Bog je toliko ljubio svijet da je dao svoga Jedinorođenoga Sina. Zato nas križ ne poziva samo na povijesno sjećanje, nego na osobni odnos – na prepoznavanje Božje blizine u svakodnevnom životu.“
Udaljenost i blizina Boga – „Odgovor se nalazi u čovjeku – u odnosu prema Bogu i prema bližnjemu. Materijalno bogatstvo se troši i nestaje, a istinska punina otkriva se u trenutku kada se duša sjedinjuje s Bogom, u vječnom zagrljaju svoga Zaručnika.“

Na kraju propovijedi vjernici su pozvani da budu „ambasadori Božje ljubavi“ – svjedoci križa u svojoj domovini, obiteljima i svakodnevnom životu.

Ova jutarnja misa bila je svojevrsni uvod u veliku večernju proslavu s nadbiskupom Zdenkom Križićem, kada će župa na poseban način zahvaliti za četiri stoljeća vjernosti i zajedništva.

SREDIŠNJA PROSLAVA – 14. RUJNA 2025.

Blagdan Uzvišenja Svetoga Križa i 400. obljetnica župe sv. Križa – Veli Varoš
Predslavio: mons. Zdenko Križić, splitsko-makarski nadbiskup

U nedjelju, 14. rujna, na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, župa sv. Križa u Velom Varošu svečano je obilježila veliki jubilej – 400 godina svoga postojanja (1625.–2025.).

Središnje euharistijsko slavlje u večernjim satima predvodio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Zdenko Križić, u zajedništvu s osam svećenika, među kojima su bili i svećenici rodom iz ove župe. Uz župnika don Mihaela Provića, slavlju su nazočili brojni vjernici, bratimi Bratovštine sv. Križa, sestre Služavke Malog Isusa, predstavnici civilnih vlasti te članovi Hrvatskog viteškog reda Svetoga groba Jeruzalemskog. Liturgijsko pjevanje animirao je župni zbor pod ravnanjem Lucije Pere.

Homilija nadbiskupa Križića

Nadbiskup je u svojoj propovijedi naglasio da je križ u povijesti bio znak sramote i najokrutnije smrti, ali je u Kristu postao znak života, ljubavi i spasenja.

„Križ postaje znakom spasenja, znakom pripadnosti i kršćanskog identiteta“, poručio je, istaknuvši da je križ prisutan u svim etapama ljudskog života – od krštenja do posljednjeg ispraćaja. Zato, naglasio je, križ ne može biti nešto sporedno u

životu kršćanina.

Govoreći o otajstvu patnje, nadbiskup je naglasio da ona nikada nije besmislena:

Patnja oplemenjuje ili deformira – ovisi kako se nosimo s njom.
Križ bez ljubavi nije križ – Kristova žrtva pokazuje da križ nosi smisao jedino kada ga prihvatimo s ljubavlju i povjerenjem u Boga.
Ne tražiti „lakše križeve“ – podsjetio je na primjer sv. Terezije Avilske koja je upozorila da nema križeva po mjeri, nego svatko treba nositi onaj koji mu je Bog namijenio.

Citirao je i molitvu Dostojevskog: „Gospodine, ne molim te da me poštediš križeva, nego da me učiniš dostojnim moga križa.“

Završni naglasci

Na kraju euharistije okupljenima se obratio župnik don Mihael Prović, zahvalivši nadbiskupu, svećenicima, svim vjernicima i brojnim volonterima koji su doprinijeli proslavi. Podsjetio je da je križ možda uvijek bio „grub i neugledan“, ali je upravo u tome njegova snaga i ljepota – jer križ je potreban u životu svakoga kršćanina.

Slavlje se nastavilo ispred crkve, uz druženje župljana, gostiju i hodočasnika, a večer je protekla u ozračju vjere, zajedništva i zahvalnosti za četiri stoljeća trajanja župe.

SAŽETAK

Devet dana priprave i sama središnja proslava 400. obljetnice župe sv. Križa u Velom Varošu povezani su jednom istom niti – Križem kao znakom vjernosti, ljubavi i zajedništva. Svaki je propovjednik kroz svoje homilije, različitim naglascima i primjerima, podsjetio na istu poruku: da je Kristov križ temelj naše vjere, izvor nade i poziv na svakodnevno življenje ljubavi.

Podsjećalo se na vjernost predaka koji su kroz četiri stoljeća, unatoč ratovima, kugi i teškim vremenima, ostali ustrajni u molitvi i zajedništvu. Naglašavalo se da župa nije samo građevina, nego zajednica ljudi okupljenih oko Krista. Svećenici su pozivali na oprost, milosrđe i ljubav prema neprijatelju, upozoravajući da zlo ne smije ući u ljudsko srce. Govorilo se o vrijednosti života u zahvalnosti, o radosti vjere koja se dijeli u obitelji i župi, o tome da vjernost nije formalnost, već svakodnevni izbor i svjedočanstvo.

Središnja misa, koju je predvodio nadbiskup mons. Zdenko Križić, sve je ove poruke sažela u snažnu sliku: križ, koji je nekada bio znak najokrutnije smrti, u Kristu je postao znak života i spasenja. Križ nije sporedan, nego središnji znak kršćanskog identiteta, prisutan od krštenja do posljednjeg ispraćaja. Nadbiskup je pozvao vjernike da svoje patnje nose s ljubavlju i strpljivošću, pretvarajući ih u blagoslov, te da se ne boje križa, jer je u njemu snaga i pobjeda.

U duhu svih dana, završna misna poruka bila je jasna: Krist raspeti i uskrsnuli okuplja nas kroz pokoljenja, čini nas dionicima baš ovog vremena i poziva da budemo svjedoci njegove ljubavi u svijetu.

TRIBINE I GOSTOVANJA

Uz misna slavlja, devetnica je bila obogaćena i nizom predavanja, tribina i susreta koji su vjernicima pružili priliku za dublje promišljanje i produbljivanje vjere.

Posebno se istaknulo gostovanje članova Viteškog reda Svetoga groba Jeruzalemskog, drevne crkvene institucije koja stoljećima pomaže očuvanju svetih mjesta u Jeruzalemu i podržava kršćane u Svetoj zemlji. Članovi reda, Claude Grbeša i Petar Krešimir Hodžić, održali su nadahnutu tribinu na temu

„S

luženje i pomoć opstanku kršćana u Svetoj zemlji“. Govorili su o povijesti reda, njegovoj misiji i konkretnim projektima kojima pomažu kršćanske zajednice na Bliskom istoku, gdje vjernici često žive u teškim uvjetima i manjinskom položaju. Njihovo izlaganje podsjetilo je župljane kako se snaga vjere i solidarnosti ne zaustavlja unutar granica, nego se proteže sve do kolijevke kršćanstva.

Uz njih, održana su i povijesna predavanja o nastanku i razvoju župe, među kojima se posebno istaknulo izlaganje prof. dr. sc. don Marka Trogrlića, koji je predstavio iscrpnu dokumentaciju o povijesti župe i životu Varoša od kraja 14. stoljeća do današnjih dana. Njegovo predavanje približilo je vjernicima dragocjene povijesne trenutke – od osnutka župe i prvog župnika don Nikole Halujevića, preko ratnih i kriznih vremena, pa sve do uloge Bratovštine sv. Križa u očuvanju tradicije i identiteta.

Ove tribine i gostovanja pokazale su da proslava jubileja nije samo slavlje prošlosti, nego i poziv na odgovornost za sadašnjost i budućnost – kako župe, tako i šire Crkve, u domovini i svijetu.

HUMANITARNI KONCERT

Jedan od najsvečanijih i najupečatljivijih događaja u sklopu jubilejskog programa bio je humanitarni koncert povodom 400. obljetnice Župe sv. Križa. Koncert je okupio neka od najvećih imena hrvatske glazbene scene i ujedno postao znak solida

rnosti i zajedništva, budući da je njegova glavna svrha bila prikupljanje sredstava za obnovu župne kuće.

Premda je prvotno trebao biti održan na Sustipanu, zbog loših vremenskih uvjeta koncert je u posljednji trenutak premješten u klub Porat. Taj neplanirani preokret nije obeshrabrio ni izvođače ni publiku – dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a atmosfera još snažnija jer se osjetilo zajedništvo u slavlju i podršci.

Na pozornici su se redom izmjenjivali vrhunski izvođači: Zorica Kondža, Dražen Zečić, Petar Dragojević, Andrea Šušnjara, Marko Pecotić Peco, klapa „Na kantunu“, Taxi bend, Veritas Aeterna i Albina Grčić, dok je posebno iznenađenje večeri bio Tonči Huljić. Svaki nastup nosio je snažnu emociju i pridonio posebnom ugođaju, a publika je s oduševljenjem pratila svaku izvedbu.

Program je vodila Edita Lučić-Jelić, čija je toplina i profesionalnost dodatno povezala izvođače i publiku.

Ova glazbena večer bila je puno više od običnog koncerta – bila je to prilika da se zajednica ujedini u vjeri, pjesmi i dobrotvornosti, kako bi zajedno pridonijela obnovi i očuvanju župne kuće, srca okupljanja vjernika u Velom Varošu.

KULTURNI SADRŽAJI

Proslava 400. obljetnice Župe sv. Križa nije bila samo duhovni, već i kulturni događaj, koji je kroz razne umjetničke sadržaje pokazao koliko je Veli Varoš bogat tradicijom i kreativnošću. Uz svete mise, homilije i tribine, jubilej je obilježen i nizom kulturnih programa koji su povezali prošlost, sadašnjost i budućnost župne zajednice.

Jedan od najupečatljivijih kulturnih trenutaka bilo je otvorenje izložbe umjetnice Karin Grenc „Bog s driva“. U jedinstvenom ambijentu crkvice sv. Mikule, stari komadi drva u rukama autorice pretvoreni su u sakralne motive, svjedočeći o snazi stvaranja i prepoznavanju svetoga u onome što je odbačeno i neugledno. Izložbu je otvorio fra Ante Vučković, naglasivši kako radovi Karin Grenc otvaraju pogled na ljepotu i istinu koja nadilazi svakodnevicu. Njeni kiparski radovi nisu samo umjetnička djela, nego i duhovne poruke utkane u materijal koji nosi tragove vremena i života.

Kulturni program devetnice obogatili su i glazbeni nastupi župnog zbora pod ravnanjem Lucije Pere. Uz varoške napjeve i skladbe domaćih autora, zbor je izveo i himan sv. Križa, čime je na poseban način pridonio svečanosti jubileja. Izvedbe su bile prilika da se podsjeti na bogatu glazbenu tradiciju Velog Varoša, koja je kroz stoljeća pratila liturgijski i društveni život zajednice.

Neizostavan dio kulturnih obilježja bile su i pučke pjesme Bratovštine sv. Križa, koje su svojim prepoznatljivim višeglasjem podsjetile na duboke korijene župe i njezino mjesto u kulturnom identitetu Splita. Njihovo pjevanje nije samo očuvana tradicija, nego i živa baština koja se prenosi novim naraštajima.

Posebno vrijedi istaknuti i fotografski doprinos Bogdana Klarića, koji je svojom kamerom dokumentirao sve dane devetnice i proslave jubileja. Njegove fotografije postale su trajno svjedočanstvo vjere, zajedništva i ljepote događaja, ostavljajući budućim generacijama vizualni zapis o jednom od najznačajnijih trenutaka u povijesti župe.

Ovi kulturni sadržaji – od izložbe i umjetničkih radova do glazbenih izvedbi i fotografije – pokazali su kako jubilej nije samo spomen prošlosti, nego i poticaj da se baština sačuva i razvija. Spoj vjere i umjetnosti, molitve i pjesme, župnoj je proslavi dao posebnu dubinu i obogatio je na način koji će se dugo pamtiti.

SREDIŠNJA PROSLAVA - SAŽETAK

Vrhunac cijele devetnice i obilježavanja jubileja 400 godina Župe sv. Križa bio je blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, 14. rujna, kada je župa proslavila svoj patron i najveći blagdan.

Središnje euharistijsko slavlje uvečer predvodio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Zdenko Križić, u koncelebraciji s više svećenika – bivših kapelana, svećenika rodom iz Velog Varoša te župnika don Mihaela Provića, koji je s posebnom radošću dočekao ovu povijesnu prigodu. Misnom slavlju nazočili su brojni vjernici, župljani i hodočasnici, predstavnici bratovština, redovničkih zajednica i civilnih vlasti, a crkva i dvorište sv. Križa bili su ispunjeni do posljednjeg mjesta.

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor uz pratnju Bratovštine sv. Križa, čiji su pučki napjevi dali posebnu svečarsku notu ovom događaju. U slavlju su sudjelovali i Hrvatski vitezovi Svetoga groba Jeruzalemskog, dajući cijelom događaju univerzalnu dimenziju zajedništva Crkve.

U homiliji nadbiskup Križić podsjetio je na duboko otajstvo Križa: znak najokrutnije smrti u Kristu je postao znakom života, pobjede i spasenja. Naglasio je kako križ nije tek povijesni simbol, nego stvarnost prisutna u životu svakog vjernika – od krštenja do posljednjeg ispraćaja. „Križ je put kojim prolazimo, ali i svjetlo koje nam daje snagu da ustrajemo. Križ bez ljubavi ne postoji, a Kristov križ upravo je znak potpune ljubavi“, poručio je.

Okupljeni su s osobitom pažnjom slušali njegove riječi o smislu patnje i križeva koje nosimo u svakodnevici, kao i o važnosti da se oni prihvate u vjeri i strpljivosti. Nadbiskup je naglasio da „nije smisao tražiti lakše križeve, nego dostojno nositi onaj koji nam je Bog povjerio“.

Na kraju misnog slavlja okupljenima se obratio župnik don Mihael Prović, uputivši riječi zahvalnosti nadbiskupu, svećenicima, zborovima, bratovštini, župljanima i svim sudionicima devetnice. Posebno je naglasio doprinos volontera, suradnika i svih koji su svojom molitvom, radom ili darom pomogli u organizaciji jubileja: „Krist Raspeti, kojemu smo posvećeni, kroz stoljeća okuplja i ujedinjuje naš Veli Varoš. Ovaj Križ možda nikada nije bio umjetnički lijep, ali upravo u svojoj jednostavnosti postao je znak ljepote i nade za sve nas.“

Nakon svečane mise uslijedilo je zajedničko druženje i pučka fešta ispred crkve. Varoške uličice ispunile su se pjesmom, zajedništvom i veseljem, a slavlje se nastavilo do kasnih sati – baš kako i priliči velikom jubileju koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost jedne župe.

Središnja proslava pokazala je da je Župa sv. Križa u Velom Varošu kroz 400 godina ostala vjerni čuvar vjere, tradicije i zajedništva, te da i danas živi punim srcem u molitvi, pjesmi i radosti svojih vjernika.

ZAHVALE

Na završetku proslave 400. obljetnice Župe sv. Križa u Velom Varošu, župnik don Mihael Prović uputio je riječi duboke zahvalnosti svima koji su na bilo koji način pridonijeli ovom povijesnom jubileju. Naglasio je da veličinu proslave ne čine samo program i broj događanja, nego prije svega ljudi – župljani, svećenici, redovnici, bratimi, zborovi, volonteri i svi prijatelji župe, koji su svojim sudjelovanjem pokazali da je Crkva živa zajednica okupljena oko Kristova križa.

Posebno je zahvalio splitsko-makarskom nadbiskupu mons. Zdenku Križiću, svećenicima koji su predvodili misna slavlja u devetnici, predavačima i gostima tribina, umjetnicima i sportašima koji su obogatili program, kao i brojnim volonterima i suradnicima koji su neumorno radili iza kulisa. Zahvalio je i svim župljanima na ustrajnoj vjeri i molitvi, jer upravo oni svojim životom svjedoče kontinuitet i snagu ove župe kroz četiri stoljeća.

U svojoj završnoj riječi župnik je istaknuo:
„Krist Raspeti i Uskrsli, kojemu smo posvećeni, naš je najveći dar i naslijeđe. On nas okuplja već 400 godina i vodi nas kroz sve izazove vremena. Danas zahvaljujemo za naše pretke koji su s ljubavlju gradili ovu župu, za svećenike i vjernike koji su nosili križ kroz teške trenutke povijesti, ali i za nas koji smo sada dionici ovoga jubileja. Neka nas taj isti Križ vodi i u budućnost, da ostanemo vjerni Bogu, Crkvi i svom Varošu.“

Završno slavlje pretvorilo se u zahvalni čin cijele zajednice, u kojemu su se spojile prošlost, sadašnjost i budućnost. Župljani su zajednički posvjedočili da 400 godina Župe sv. Križa nije tek broj, nego živi hod vjere kroz povijest – hod koji i dalje traje.

Kronika ovog velikog jubileja ostat će trajno zapisana, ali ono što je najvrjednije jest duhovni plod: produbljena vjera, obnovljeno zajedništvo i zahvalno srce pred Bogom.

ZAVRŠNI ZAKLJUČAK

Proslavom 400. obljetnice župe sv. Križa Veli Varoš obilježen je istinski jubilarni rođendan zajednice koja je kroz stoljeća oblikovala duhovni i društveni život Varoša. Devetnica i središnja slavlja ostavili su dubok trag – od misnih homilija, tribina i povijesnih predavanja, preko humanitarnog koncerta i kulturnih događanja, pa sve do programa za djecu i sportskih susreta. Sve je to činilo mozaik vjere, tradicije i zajedništva.

Na završetku je posebno naglašena zahvalnost svim svećenicima koji su predvodili i suslavili euharistijska slavlja, ministrantima, župnom zboru, bratimima Bratovštine sv. Križa, sestrama Služavkama Malog Isusa, predavačima, glazbenicima, umjetnicima, volonterima i svim župnim suradnicima. Zahvala je upućena i brojnim župljanima i hodočasnicima koji su svojom prisutnošću i molitvom uveličali jubilej, potvrdivši da je župa doista zajednica živih ljudi okupljenih oko Kristova križa.

Posebno je istaknuto da sva hvala i slava prije svega pripada Kristu Raspetom, koji kroz pokoljenja okuplja vjernike i daruje im snagu da budu svjedoci u vremenu u kojem žive. U ime cijele župne zajednice upućena je i zahvala župniku don Mihaelu Proviću, koji neumorno, s radošću i elanom, nastoji da župa bude mjesto molitve, zajedništva i duhovnog rasta.

Ulaskom u novu akademsku godinu, predstoje i novi susreti: već u nedjelju, 21. rujna, na misi u 10:30 sati održat će se tradicionalni blagoslov đaka, studenata i svih prosvjetnih djelatnika – znak da se jubilej ne zaključuje, nego nastavlja u svakodnevnom životu i budućim naraštajima.