Nakon više od godinu dana pandemije, u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika – Split, 29. travnja, 2021. g. svečano je otvorena izložba “Sveti Jere na Marjanu – kultura renesanse u Dalmaciji u znaku sv. Jeronima” autora prof. dr. sc. Josipa Belamarića. Obraćajući se široj i stručnoj javnosti, izložba ima za cilj prikazati puteve širenja štovanja sv. Jere u Dalmaciji, osobito od konca 14. stoljeća. Jeronimovo štovanje posvjedočeno je u našoj tradiciji već početkom 13. stoljeća. Smatran je Dalmatincem, odnosno Hrvatom, tvorcem i zaštitnikom glagoljice, pa i prevoditeljem Biblije na hrvatski.
Ova, prva veća izložba s ikonografskim prikazima sv. Jeronima, održava se kao kruna niza događaja vezanih uz nacionalnu proslavu 1600. obljetnice svečeve smrti koja se nažalost odvijala u suspregnutoj atmosferi uslijed trenutne epidemiološke situacije. Jezgru izložbe čine skulpture i reljefi s prikazom sv. Jere iz nekoliko zbirki u Splitu i Trogiru, ali i iz Dubrovnika, Hvara, Zadra i Pučišća. Današnja crkvica sv. Jeronima na Marjanu građena sredinom 2. polovice 
15. st., vjerojatno je dovršena 1480. g. kad je Andrija Aleši isklesao i potpisao oltar sa skulpturama, a skulpture ovog kipara prisutne su i u crkvicama Gospe od sedam žalosti i crkvi Gospe od Betlema, sve tri u radijusu od par stotina metara. Alešijev marjanski reljef sv. Jere, kao i onaj u krstionici trogirske katedrale, mogli bi biti prototip čitavoj maloj seriji sličnih reljefa od Dubrovnika i Splita do Zadra, u Firenci, Veneciji, Torinu, Münchenu, Liverpoolu…
15. st., vjerojatno je dovršena 1480. g. kad je Andrija Aleši isklesao i potpisao oltar sa skulpturama, a skulpture ovog kipara prisutne su i u crkvicama Gospe od sedam žalosti i crkvi Gospe od Betlema, sve tri u radijusu od par stotina metara. Alešijev marjanski reljef sv. Jere, kao i onaj u krstionici trogirske katedrale, mogli bi biti prototip čitavoj maloj seriji sličnih reljefa od Dubrovnika i Splita do Zadra, u Firenci, Veneciji, Torinu, Münchenu, Liverpoolu…Izložena je i nekolicina tih malih pokretnih oltarića obiteljskih patricijskih kapela što će po prvi put omogućiti njihovo direktno kompariranje, te – moguće – razrješenje atributivnih problema. Uz kipove i reljefe izlaže se i nekoliko slika, jedan kalež iz Riznice splitske katedrale, te knjige iz zbirki splitskog Dominikanskog samostana i samostana sv. Ante na Poljudu. Izložbu obogaćuju oltarni duboki reljef iz župne crkve u Pučišćima i oltarna slika iz župne crkve iz Kostanja. Također, izložen je i Alešijev reljef sv. Jere (danas u postavu Galerije umjetnina). Četiri velika hrvatska kipara – Kažimir Hraste, Kuzma Kovačić, Loren Živković Kuljiš i Dalibor Stošić čija su djela dio ove izložbe, potvrđuju još uvijek prisutno umjetničko nadahnuće svetim Jeronimom.
Izložbu prati kratki film “Ermitaž sv. Jere u Marjanu, na čarobnoj gori” snimljen u produkciji Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan, autora dr.sc. Josipa Belamarića.
Uz Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split, suorganizatori ove izložbe su Institut za povijest umjetnosti, Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan i Bratovština svetog Križa. Posjet izložbi moguć je do 30. lipnja, 2021. svakog dana (osim nedjelje) od 9 do 20 sati. Grupne posjete (uz stručno vodstvo) molimo najaviti na tel. 021 323 909.