TREĆA NEDJELJA DOŠAŠĆA

14. prosinca – Treća adventska nedjelja (Nedjelja Caritasa)
„Slijepi progledaju, hromi hode, gubavi se čiste, gluhi čuju, mrtvi ustaju, siromasima se navješćuje Evanđelje.“
(Evanđelje: Mt 11,2–11)

Na Treću adventsku nedjelju, ujedno Nedjelju Caritasa, župnik je u homiliji govorio o Ivanu Krstitelju kao čovjeku koji je u potpunosti živio svoje životno poslanje. Predstavljen je kao čovjek mudrosti, sposoban razaznati Božju poruku i prepoznati da dolazi Onaj jači i veći od njega. U tom svjetlu naglašeno je kako ni mi nismo spasitelji ni otkupitelji, nego krhki i slabi ljudi.

Ipak, unatoč vlastitoj slabosti, župnik je istaknuo da smo pozvani nositi Evanđelje drugima te biti posrednici između Boga i obitelji, Boga i drugih ljudi. Način na koji se taj poziv ostvaruje ne može biti unaprijed zadan, nego se otkriva u osobnom odnosu s Bogom, kroz molitvu i osluškivanje Njegova glasa. Došašće je pritom vrijeme u kojem, u iščekivanju Kristova rođenja, svaki vjernik treba otkriti gdje ga Bog poziva.

U nastavku homilije progovoreno je o stvarnosti ljudskog života, opterećenog brojnim teretima: teškim borbama, beznađem, starošću te glađu za svjetlom i nadom. U tom kontekstu župnik se osvrnuo na siromaštvo i bogatstvo, istaknuvši da oba mogu imati i pozitivno i negativno lice. Pozitivno siromaštvo očituje se u sposobnosti za mir, pravdu, ljubav, čistoću i jednostavnost srca, dok je negativno siromaštvo posljedica grijeha, oholosti i bahatosti. Isus, kako je naglašeno, govori o siromasima čista srca, oslobođenima nepotrebnih tereta života.

Govoreći o bogatstvu, župnik je razlikovao ono stečeno poštenjem, mudrošću i življenjem Božjih zapovijedi, od nepošteno stečenog bogatstva koje ne donosi radost i oduzima mir. Središnja poruka homilije ponovno je usmjerena na poziv da budemo posrednici Božje poruke koja živi među nama i vodi prema Kraljevstvu nebeskom, s čistim srcem i molitvom koja nas uzdiže prema nebu.

Na kraju je župnik potaknuo vjernike na osobno preispitivanje: jesmo li u nekim područjima života slijepi, što nas priječi da se duhovno uzdignemo te kako nas brige i grijesi mogu učiniti gluhima, hromima, gubavima ili duhovno mrtvima. Upozorio je na opasnost duhovne uspavanosti i snažno pozvao na buđenje.

Homilija je zaključena željom da predstojeći tjedan bude blagoslovljen, ispunjen radošću i ozbiljnom pripravom srca za novo rođenje Krista u srcima i životima vjernika.

Ove godine u našoj župi prisutno je i Betlehemsko svjetlo mira. Riječ je o plamenu koji se svake godine pali u Špilji Isusova rođenja u Betlehemu te se uoči Božića prenosi diljem svijeta. Betlehemsko svjetlo dijeli se kao znak mira, nade i zajedništva, potičući vjernike da ga nose u svoje domove i prenose drugima, čuvajući njegov plamen i poruku ljubavi.