Draga braćo i sestre!

Raduje nas što je sazrjelo vrijeme da se postupno ublažavaju mjere ograničavanja vjerskih okupljanja u vrijeme pandemije. U četvrtak, 23. travnja 2020. god., Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku kojom se dopuštaju vjerska okupljanja od 2. svibnja 2020. god., čija je obustava bila donesena odlukom Stožera civilne zaštite od 19. ožujka 2020. god.

Dok zahvaljujemo svima koji vode brigu o našem zdravlju, zahvaljujemo i vama, dragi svećenici i vjernici, što ste odgovorno prihvatili i pridržavali se Odredbi HBK od 19. ožujka 2020. god. s obzirom na sprječavanje širenja bolesti COVID-19. Odredbe smo donijeli, prema Odluci Stožera civilne zaštite, iz ljubavi i odgovornosti prema vjernicima i društvenoj zajednici u kojoj živimo, osobito prema najugroženijima. Vjerujemo da je ta, za nas teška odluka, pomogla usporavanju širenja pandemije, a time i održivosti sustava zdravstvene skrbi.

Proteklih tjedana smo često, osobno i obiteljski, upravljali molitve i vapaje Isusu i Majci Mariji, koja je kao zdravlje bolesnih slika sigurne nade i utjehe. Potičemo vas da i dalje vršite djela pobožnosti i molite naše nebeske zaštitnike da nam pomognu biti postojanima u vjeri i da nam isprose mir duše i zdravlje tijela.

Vjerujemo da čovjeka od početka stvaranja prati i vodi Milosrdni Otac, ali i da to ne isključuje našu vjerničku odgovornost za naš život i život bližnjih. Zato vas pozivamo da ovoj situaciji nastavite pristupati vjernički odgovorno i držite se svih uputa, kako bi sustav zdravstvene skrbi mogao i dalje funkcionirati, a mi vjernici, što je nama osobito važno, mogli nastaviti s javnim vjerskim okupljanjima.

Prema odluci Vlade kojom se dopuštaju vjerska okupljanja, a na tragu preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mi, biskupi Splitske metropolije, donosimo sljedeće odredbe:

1. Tamo gdje je moguće, neka se svete mise slave na otvorenom, uz držanje mjera fizičkog razmaka.
2. Neka se vrata crkve drže otvorenima da ih vjernici ne moraju dodirivati pri ulasku/izlasku iz crkve. Neka se uklone molitvenici i pjesmarice iz klupa. Kada god su crkve otvorene neka se unutra obdržava potreban fizički razmak i pojačano vodi briga o higijeni, prozračivanju i čišćenju.
3. Neka posude za blagoslovljenu vodu na ulazima u crkve i kapele i dalje ostanu prazne.
4. Svećenici koji slave mise s narodom dužni su prije mise izmjeriti temperaturu. Svećenik koji ima neki od sljedećih simptoma: tjelesna temperatura iznad 37.2°C, kašalj, poteškoće s disanjem, kratak dah, neka ne slavi misu s narodom, niti dijeli sakramente, a ako nije u mogućnosti pronaći zamjenu, neka otkaže svetu misu. Isto tako, ako svećenik sumnja da je možda zaražen, a još nema simptome, neka ne slavi misu s narodom, niti dijeli sakramente

1. Neka se do daljnjega suzdrže od dolazaka na svete mise:

• starije i bolesne osobe;
• osobe sa simptomima povišene tjelesne temperature, kašlja, poteškoća s disanjem, kratkog daha;
• osobe s kroničnim bolestima poput bolesti srčanožilnog ili dišnog sustava, šećerne bolesti, malignih bolesti;
• osobe koje su pod rizikom da su mogle biti u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 ili su pod sumnjom da bi mogle biti zaražene s COVID-19 ili su u samoizolaciji.

1. Neka se u crkvama označe sva predviđena mjesta za vjernike koja moraju biti međusobno udaljena najmanje dva metra u svim smjerovima. Za članove zajedničkog kućanstva nije potrebno da jedni od drugih budu odvojeni dva metra.

1. Neka u svakoj crkvi za svako misno slavlje budu određeni redari koji bi vjernicima pomogli držati se svih uputa. Redari neka obavezno nose maske i rukavice. Na ulasku u crkvu neka svakom vjerniku poprskaju ruke sredstvom za dezinfekciju. Dužnost je redara ograničiti ulazak u crkvu onolikog broja vjernika koliko ima označenih mjesta, vodeći računa o pravilu vezanom za zajednička kućanstva. Neka se ostalim sudionicima, gdje god je to moguće uz držanje fizičkog razmaka, omogući praćenje liturgijskog slavlja izvan crkve. Neka se u crkvu ulazi na jedna vrata, a izlazi na druga, gdje god je to moguće. Neka se nakon svake mise prema uputama HZJZ-a dezinficira i prozrači crkvu.
2. Prije mise, prilikom pripreme darova (kruha i vina) za svetu misu potrebno je nositi zaštitnu masku i prethodno dezinficirati ruke. Nakon što se pripreme darovi, neka se ciborij i plitica pokriju i cijelo vrijeme, a što uključuje i vrijeme posvete, ostanu pokriveni, kako ih se ne bi kapljično kontaminiralo.
3. Neka se mise slave bez služenja ministranata.
4. Neka se u obredu pružanja mira ne koristi gesta pružanja ruke.
5. Neka svećenik, djelitelj svete pričesti, prije samog čina podjeljivanja svete pričesti stavi zaštitnu masku i dezinficira ruke.
6. Za vrijeme pričesti, vjernici neka ostanu na svojim mjestima, odnosno neka se minimalno kreću u crkvi, a svećenik neka dođe do njih. Podjela svete pričesti neka bude isključivo na ruku. Neka se ciborij drži većim dijelom prekriven (poklopcem ili folijom) i pazi da se ciborij tijekom pričesti ne približava previše vjernicima da oni ne bi kapljično kontaminirali druge hostije. Neka se djeci ne stavlja križić tijekom pričesti.
7. Neka u koncelebriranim slavljima glavni slavitelj, nakon što je dezinficirao ruke, sam pojedinačno podijeli hostije koncelebrantima, i neka se on pričesti pod obje prilike, a ostali samo blagovanjem Tijela Kristovog.
8. Neka se za ispovijed koristi prostor (crkva, sakristija ili dvorana) gdje je moguće ostvariti potreban fizički razmak. Neka i ispovjednik i pokornik nose zaštitne maske, a prije ulaska pokornik je dužan dezifincirati ruke. Neka vjernici koji čekaju ispovijed drže potreban fizički razmak.
9. Pjevački zborovi, ovisno o veličini prostora za pjevače, neka se svedu na nekolicinu koja može održavati propisani razmak.
10. Neka se za vrijeme svete mise ne skuplja milostinja, a vjernici mogu ostaviti svoj prilog u prigodno postavljenim košaricama nakon svete mise.
11. Sakramenti krštenja i ženidbe neka se slave držeći se fizičkog razmaka od najmanje dva metra između osoba, s izuzetkom za članove istog kućanstva. Neka svećenik nosi zaštitnu masku u onim dijelovima obreda u kojima ne može držati potreban fizički razmak. Obredne geste koje uključuju dodir, kao i bliske fizičke kontakte, treba svesti na najmanju moguću mjeru ili izbjegavati. Krštenja se vrše isključivo polijevanjem i to vodom blagoslovljenom unutar obreda.
12. Prilikom podjeljivanja sakramenta bolesničkog pomazanja svećenik mora prije dolaska kod bolesnika staviti jednokratnu zaštitnu masku i rukavice. Bolnički kapelani i svećenici koji pastoralno skrbe u staračkim domovima i drugim sličnim ustanovama trebaju slijediti upute spomenutih ustanova za prevenciju zaraze.
13. Prilikom slavlja kršćanskih sprovoda neka se obdržavaju zdravstvene i sigurnosne upute mjerodavnih državnih institucija. Sprovodne mise se mogu održavati samo nakon ukopa pokojnika i držeći se gore navedenih uvjeta za slavljenje svetih misa.
14. Na vjerskim okupljanjima preporuča se svima nošenje maski.
15. Župna kateheza i druge župne aktivnosti za djecu i mlade u organizaciji župe ostaju odgođeni do daljnjega. Sva ostala župna slavlja, sakramentali, pučke pobožnosti i drugi događaji kao i svi sastanci, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima, neka se održavaju isključivo ako su pastoralno opravdani i ako se može zadovoljiti uvjet fizičkog razmaka i druge propisane mjere. Pučke pobožnosti i drugi događaji unutar crkve ne mogu biti neposredno prije niti neposredno nakon svete mise.
16. Sve vjernike koji zbog ove situacije u svojoj savjesti smatraju da ne mogu ili ne trebaju ići na misu, kao dijecezanski biskupi, oslobađamo dužnosti sudjelovanja na nedjeljnoj svetoj misi i potičemo ih da prijenos svete mise prate putem radija, televizije ili društvenih mreža. Također, potičemo ih i na duhovnu pričest tako da sebi posvješćuju stvarnu Kristovu prisutnost u euharistijskim prilikama i bude želju za sjedinjenjem s Njim.
17. Župni, biskupijski i drugi crkveni uredi, ako je to nužno neka se otvore, ali se i dalje vjernicima preporučuje, kada god je to moguće, da se obraćaju navedenim ustanovama telefonom ili elektroničkom poštom.
18. U crkvenim ustanovama u kojima živi više osoba, kao što su svećenički domovi, redovničke kuće, sjemeništa, neka se i dalje ograniče izlasci i kontakti s posjetiteljima izvana.
19. Katolički vrtići, škole i druge odgojno-obrazovne i dobrotvorne ustanove dužne su slijediti upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nadležnih ministarstava.

Sastavni dio ovih odredaba su: Preporuke za sprečavanje zaraze COVID-19 u crkvenim prostorima vezano za vjerska okupljanja i Preporuke za korištenje maski za lice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koje su u prilogu i koje molimo da se detaljno prouče. Molimo odgovorne osobe da s ovim odredbama upoznaju vjernike u svojim zajednicama.

Ove odredbe stupaju na snagu u subotu, 2. svibnja 2020. god., u 24:00 sata te vrijede do opoziva ili do drugačije odluke. Stupanjem na snagu ovih odredaba opozivaju se sve ranije odredbe izdane u vezi s opasnošću od zaraze koronavirusom. Cilj ovih odredaba je omogućiti vjerska slavlja s narodom u vremenu pandemije, pa vas molimo da nam svojim odgovornim ponašanjem u tome pomognete.

Dok u ovo uskrsno vrijeme razmatramo otajstvo Kristove slavne pobjede nad smrću i nad grijehom, sjetimo se onih koji proživljavaju teške trenutke neizvjesnosti, straha i panike i budimo im blizu sa svojom molitvom, žrtvom i ljubavlju.

Sve vas stavljamo pod moćni zagovor naše nebeske Majke – Blažene Djevice Marije, svetog Josipa i naših svetih zaštitnika: Dujma, Vlaha, Mihovila i Stjepana.

U Kristu vam odani,

† Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit
† Mate Uzinić, dubrovački biskup
† Tomislav Rogić, šibenski biskup
† Petar Palić, hvarski biskup

30. travnja 2020.

Preporuke za korištenje maski za lice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

[pdf-embedder url=”https://zupa-sveti-kriz.hr/wp-content/uploads/2020/04/Maske-za-lice.pdf”]

Preporuke za sprečavanje zaraze COVID-19 u crkvenim prostorima vezano za vjerska okupljanja

[pdf-embedder url=”https://zupa-sveti-kriz.hr/wp-content/uploads/2020/04/Preporuke_HZJZ_30042020-F.pdf”]

Poštovani vjernici i svi ljudi dobre volje!

Gdje smo, braćo i sestre? Nema nas ni na trgovima, ni na ulicama, ni u crkvama. Zar ne čujete crkvena zvona koja nam najavljuju Radosnu vijest: Krist je uskrsnuo!? Slavimo izvor i srce radosne vijesti: Uskrs! „Ovo je dan što ga učini Gospodin… Gospodnje je to djelo“ (Ps 118, 24. 23). Dan, za sve naše dane, sudbonosno djelo koje našoj vremenitosti otvara božansku budućnost. Htio bih vam čestitati radost Kristova uskrsnuća. I našega! U nadi! Želio bih vam stisnuti ruku, zagrliti vas, zaželjeti vam zdravlja i mira. A vas nigdje, ni u crkvi, ni na trgu…

2. Ne podsjeća li nas ovo naše danas na evanđeosko izvješće o događaju uskrsa prvoga dana u tjednu u Jeruzalemu. Nigdje učenika, ni na trgu, ni na ulicama, ni u hramu. „Učenici su u strahu od Židova bili zatvorili vrata“ (usp. Iv 20, 19). Slično uplašenim učenicima, među četiri zida, evo i nas po prvi put da smo na Uskrs zatvoreni doma, u strahu od čudnoga nevidljivog neprijatelja: koronavirusa. Tako se naziva opasni virus koji je zahvatio čitav svijet, ugrozio tolike ljude, oslabio gospodarstvo, poremetio društvene odnose, zatvorio nas u domove i onemogućio liturgijska slavlja s narodom u crkvama. A mi smo se nadali da su naše snage jake, sigurnost zajamčena, znanje pouzdano, a gospodarstvo uspješno. Samo jedan mali, nevidljivi virus, stavlja sve to u pitanje. Štoviše, otvorio nam je tolika pitanja pa i ono temeljno pitanje smisla nas i naše povijesti, života i smrti.

3. Braćo i sestre, uskrsnuli Gospodin, onaj raspeti Isus koji je pobijedio smrt i otvorio grob, žarko želi potražiti svoje uplašene i zabrinute učenike. Ulazi kroz zatvorena vrata i staje u sredinu. Iznenađeni učenici „obradovaše se vidjevši Gospodina“ (Iv 20, 20). Pokaza im svoje rane, preobražene znakove svoje muke i križa. Učenici ne mogoše vjerovati svojim očima jer vide onoga koji prevladava udaljenost neba i zemlje, milosti i grijeha, života i smrti. Uskrsnuli Gospodin premošćuje jaz do njihova srca, njihove vjere i nade te njihovu međusobnu udaljenost i prazninu ispunja svojim mirom i pomirenjem. U radosti susreta učenika i raspetoga, a sada uskrsnuloga Gospodina, sigurno nisu izostala tolika pitanja, a zacijelo su za sada ostale i mnoge tajne.

4. Draga braćo i sestre! I danas, u ovim teškim danima obilježenima zabrinutošću, zatvoreni smo u strahu i neizvjesnosti vlastitoga doma, a uskrsnuli Gospodin želi nas potražiti, ući u našu stvarnost, doći k nama zatvorenima u domu, dijeliti s nama križ epidemije, ali iznad svega radost svoga uskrsnuća. Želi nam posvijestiti i uvesti nas u tajnu proslave života upravo po svome križu ljubavi koja pobjeđuje i samu smrt. Doista, On, Uskrsli, iznenadio nas je i obradovao ovih dana ulazeći u naše domove. Razgovarali smo s njime jezikom obiteljske molitve, koja je zaživjela na nov način i posvijestila nam da je obitelj „Crkva u malom“. On nam je govorio svojom Riječju koju smo otvorili i čitali, slušali i razmatrali. A pitanja je bilo puno: Zašto? Kako? Zbog čega, Gospodine? Pa sve do onoga krika: „Bože moj, Bože moj zašto si me (nas) ostavio?“ (usp. Mk 15, 34). Slušajući njegovu Riječ, bolje shvaćamo i njegovu šutnju. Ulazeći dublje u tišinu, jasnije nam progovara njegova Riječ, koja nije teorija i argumenti, nego Osoba, utjelovljena Ljubav.

5. Svojom Riječju i primjerom života, Isus Krist nas dublje uvodi u otajstvo križa – križa svoje ljubavi. Bez ljubavi bi i njegov križ bio samo tragičan slučaj, a ne uskrsnuće – pobjeda života nad smrću. Križ bez ljubavi i za nas bi bio ono što je bio za Židove i Grke – sablazan i ludost (usp. 1 Kor 1, 23). Ljubav Božja je kreativna, životvorna, svemoguća, stvara, ostvaruje, oživljava. U tom duhu, govoreći o otajstvu Uskrsa, papa Leon Veliki će reći: „Tvoj je križ, Gospodine, izvor svih blagoslova i uzrok svih milosti. Po njemu vjernici dobivaju jakost u slabosti, slavu u sramoti i život u smrti“. Bez ljubavi križ je doista sramota, ludost, poraz, tragedija; dok je s ljubavlju proslava, uskrsnuće, život. Stoga, na dan svetkovine Uskrsa ne zaboravljamo križ i njegovu uskrsnu proslavu. Križeva imamo svakodnevno, osobnih, obiteljskih, društvenih: potres, koronavirus… Samo ljubav i solidarnost preobražava križ u pobjedu i rast, u radost i novost života.

6. Koja i kakva je to ljubav? Božanska, koja je po Duhu Svetom razlivena i u našim srcima (usp. Rim 5, 5). Duboko razmišljanje i snažno svjedočanstvo o tajni križa, dala je Židovka Simone Weil koja je ostala na pragu Crkve iz solidarnosti prema patnjama svoga naroda, a stradala je u strahotama koncentracijskoga logora. Evo njezinog divnog, mističkog i svjedočkog iskustva križa: „Baš u samoj nesreći zrači Božje milosrđe. U dnu nesreće, u središtu njene neutješive gorčine. Ako netko, ustrajući u ljubavi, zapadne u toliku nesreću da duša više ne mogne suzdržati krik ′Bože moj, zašto si me ostavio?′, ako ostane na toj točki, a da ne prestane ljubiti, iskusit će nešto što više nije nesreća, nešto što nije radost, već neosjetna, čista, temeljna, glavna bit, […] koja je sama Božja ljubav”. Obraćenik, mistik, i Apostol naroda sveti Pavao, u svome zanosu reče: „A ja, Bože sačuvaj da bih se ičim ponosio osim križem Gospodina našega Isusa Krista“ (Gal 6, 14).

7. Dragi prijatelji! Na kraju krajeva, ne bi nas toliko trebale zabrinjavati poteškoće i križevi, koliko odsutnost životvorne Ljubavi. I bezbrižan život, bez problema, ako ga može biti, bez ljubavi je ugrožen i mrtav. Pred nama je jedan od križeva: epidemija koronavirusa. Korona znači kruna. Korona–virus znači kruna, bodljikava kruna. I Krist je na križu bio ponižen, okrunjen trnovom krunom koja je na kraju postala kruna slave. Poznata je ona starih Latina: Finis corona opus – Konac djelo krasi. Krist je kraj svim krajevima, konac i osmišljenje svih križeva. On ih otvara, daje smisao i vodi do konačnog ostvarenja našega života i povijesti. Kristova trnova kruna i križ ljubavi, preobražava sve naše nevolje, križeve i krune u znakove slave. Ta se preobrazba očituje već sada i ovdje u humanosti, solidarnosti i herojstvu liječnika i medicinskog osoblja, radnika i volontera, tolikih vjernika i građana. Vidljiva je u svima onima u kojima je u ovoj tami na djelu Kristovo svjetlo nadahnuća i snaga njegova križa ljubavi. Dragi vjernici, nadamo se skoroj normalnosti života, ali nakon ovog iskustva koronavirusa naš život ne može biti isti jer smo u poteškoćama rasli, sazrijevali i uskrsnuli kao ljudi i vjernici u vjernosti Bogu i ljubavi prema bližnjima. Kako reče papa Franjo: „Jedni uz druge u ljubavi i strpljivosti možemo u ovim danima (koronavirusa) pripremati bolju budućnost“ (Poruka, 4. travnja 2020.).

8.  Braćo i sestre, otvorimo Kristu Gospodinu naše domove i srca. Neka u nama i u našem društvu trajno odjekuju riječi jednog od Petrovih nasljednika: „Ne bojte se. Otvorite, štoviše, širom otvorite vrata Kristu! Neka se njegovoj spasonosnoj snazi otvore državne granice, ekonomski i politički sustavi, široka polja kulture, uljudbe i razvoja. Ne bojte se! Krist zna ′što je u čovjeku′. Samo on to zna!“ (Sv. Ivan Pavao II.). A na samom početku ohrabreni učenik Petar javno na trgu u Jeruzalemu reče svima: „I nema ni u kome drugom spasenja. Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti“ (Dj 4, 12).

9. Raspeti i uskrsnuli Kriste! Ti dolaziš k nama tamo gdje se nalazimo. Uđi i otvori našu zatvorenost. Budi sigurnost i nada našoj zabrinutosti. Oslobodi nas od bolesti i straha. Ozdravi oboljele, a preminulima udijeli slavu vječnoga života. Neka radost i snaga tvoga uskrsnuća – događaja Prvog dana u tjednu – zahvati nas i sve naše dane. Učini nas svjedocima svoje novosti da budemo nošeni snagom tvoga križa ljubavi i nadom slave tvoga i našeg uskrsnuća. Raspeti i uskrsnuli Kriste, daj da što prije iziđemo obnovljeni iz „karantena“ doma na trgove i ulice našega društva, te u radosti svakoga „Prvog dana u tjednu“ – nedjelje – u našim crkvama, s braćom i sestrama, u zajedništvu vjere, opet mognemo radosno i zahvalno klicati tebi, uskrsli Gospodine: Aleluja!

Sretan Uskrs svima!

Krist uskrsnu, doista uskrsnu! Aleluja! Aleluja!

Vaš brat i nadbiskup

+ Marin Barišić

„Draga braćo i sestre!

Osjećam dužnost i potrebu obratiti vam se ovim putem u situaciji pandemije koja je pogodila cijeli svijet pa tako i našu domovinu. Zaraza o kojoj smo slušali da se širi „tamo negdje daleko“ stigla je i do nas, u Hrvatsku i u našu nadbiskupiju. Vjerujem našim stručnjacima koji upozoravaju da je situacija ozbiljna, ali i da svatko od nas može doprinijeti usporavanju širenja koronavirusa.

U tom smislu nacionalni krizni stožer nam je izdao upute kojih se doista moramo pridržavati kako bismo i sami pridonijeli otporu širenja zaraze. Samo zbog toga, mi hrvatski biskupi, primili smo na znanje i poslušali odredbe mjerodavnih te donijeli mjere koje uključuju i obustavu javnog slavljenja svetih misa. Teška srca smo donijeli tu odluku bez presedana u novijoj povijesti, ali nas tješi da je to žrtva koju podnosimo kako bismo pomogli svima u očuvanju zdravlja pa i života.

Svakodnevno primam pozive, poruke i pisma naših vjernika koji mole da se ne obustavi javno slavljenje svetih misa. Neki su čak i ljuti zbog tih mjera. Sve vas razumijem. To je prirodna reakcija vjernika jer vjernici žive od euharistije. No podsjećam da je ovo privremena mjera i da će kraće biti na snazi ukoliko je se budemo ozbiljno pridržavali. Do okončanja ovih mjera potičem sve vjernike da gaje duhovnu glad i želju za sjedinjenjem s euharistijskim Isusom. Potičem sve obitelji – crkve u malom – da obnove zajedničku molitvu krunice, križnog puta i čitanja Svetog Pisma. Ne zaboravimo da je i ovo vrijeme milosno vrijeme za nas. Pretvorimo ovu kušnju u prigodu da, unatoč ovoj kušnji, u nadi budemo radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani.

I još nešto jako bitno: ne zaboravite da vaši svećenici svakodnevno slave svetu misu za vas – sveti narod Božji, kraljevsko svećenstvo. U trenutku ređenja svećenik daje obećanje da će moliti za sebe i za čitav svijet. I to neće zaustaviti nikakvo ograničenje. Molitva i vjera sve nas ujedinjuju.

Koristim ovu prigodu zahvaliti svima onima koji nemaju privilegij ostati doma. Zahvaljujem našim liječnicima i medicinskom osoblju koji čine nadljudske napore u borbi protiv ove pandemije.

Zahvaljujem policajcima, vatrogascima, civilnoj zaštiti i svim dežurnim službama.

Zahvaljujem djelatnicima i volonterima Caritasa, Crvenog križa i drugih udruga koji brinu kako stariji, bolesni i ugroženi ne bi trpjeli posljedice mjera koje su na snazi.

Iskreno hvala svim farmaceutima u ljekarnama i prodavačima u dućanima opskrbe i pekarama, svim vozačima i proizvođačima, jer svakodnevno radite kako nama ne bi ničega nedostajalo.

Hvala, dragi prijatelji, svima vama koji ste skromni i poslušni, strpljivi i odgovorni u ovoj situaciji. Ostanite doma, pratite upute i tako se priključite borbi protiv širenja koronavirusa.

Sve nas zajedno preporučam moćnom zagovoru naše nebeske Majke i nad sve zazivam Božji blagoslov. Hvala!“.

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić